Svima nam se dešava da ponekad zaturimo nešto što kasnije ne možemo da pronađemo, ne polazi nam za rukom da se setimo nečijeg imena ili broja telefona i slično. Zato evo saveta kako da poboljšate koncentraciju i pamćenje.
Svima nam se dešava da ponekad zaturimo nešto što kasnije ne možemo da pronađemo, ne polazi nam za rukom da se setimo nečijeg imena ili broja telefona i slično. Zato evo saveta kako da poboljšate koncentraciju i pamćenje.
Poslednjih godina, toliko smo uhvaćeni u brz tempo života i savremenu tehnologiju, da nije ni čudo što povremeno dođe do zakucavanja u mestu i nemogućnosti da se nečega bitnog nam, setimo. Kada ste poslednji put nešto računali „peške“, bez upotrebe kalkulatora? Ili, igrali sa društvom/porodicom/decom zanimljive geografije, vešala i sličnih igara koje navode na razmišljanje; rešavali ukrštene reči ili sudoku? Pre smo „zalepljeni“ za ekrane televizora ili računara i ne razmišljajući da tako samo štetimo moždanim vijugama kojima trebaju misaoni stimulansi kako bi radile kvalitetnije i bolje. Šta možemo uraditi po tom pitanju?
Za početak, ako već ne vežbate – počnite. Vežbanjem povećavamo dotok kiseonika do mozga, smanjujemo stres i štitimo moždane ćelije. Kvalitetan san je, takođe, neophodan za pravilno funkcionisanje čitavog tela – pa i mozga. Nedostatak sna utiče na koncentraciju, podiže nivo stresa, čineći nas umornim, razdražljivim i nepažljivim.
Pravilna ishrana je vrlo važna za očuvanje pamćenja i dobre koncentracije. Hrana bogata antioksidantima, vitaminima B kompleksa i omega 3 masnim kiselinama posebno se preporučuje za stimulisanje memorije i koncentracije. Znači, voće i povrće – naročito zeleno, pasulj, soja, džigerica, riba, orašasti plodovi, zeleni čaj – to je hrana kojom se trebamo snabdeti kako bismo pokrenuli vijuge da rade kako treba.
Počnite redovno da radite i misaone vežbe. Kao što je mišićima potrebna vežba da bi rasli i oblikovali se, isto važi i za mozak. Upišite kurs jezika, počnite da se bavite nekim hobijem, krenite da igrate šah ili se ozbiljnije posvetite rešavanju sudokua i sličnih misaonih igri – sve to će stimulisati mozak da bolje i produktivnije radi. Čitajte knjige, idite u redovne šetnje, družite se sa ljudima i smanjite boravak uz ekran računara ili TV-a; sadržajniji i ispunjeniji svakodnevni život podstiču moždane vijuge da rastu i čine vas usresređenijim.
Pored toga, postoje i neke, naoko sitne stvari koje, ako ih svakodnevno primenjujemo, takođe dosta pomažu. Na primer: perite zube suprotnom rukom od one koju uobičajeno koristite; oblačite se i svlačite zatvorenih očiju, tuširajte takođe. Sitnice koje nam se mogu učiniti smešnima ali itekako izazivaju pozitivne efekte po naše pamćenje i koncentraciju.
Šta vi radite za poboljšanje svoje memorije i koncentracije? Pišite nam, ostavite komentar, otvorimo diskusiju na tu temu.
Ostavite komentar