Uspešne žene

Jelena Anžujska – prva žena ktitor u Srbiji

Jelena Anžujska – prva žena ktitor u Srbiji
Podeli dalje

Jelena Anžujska je u narodu ostala upamćena kao veliki dobrotvor i prva žena ktitor u Srbiji. Ova francuska princeza bila je udata za kralja Stefana Uroša I koji je vladao u periodu od 1243. do 1276. godine.

 

Jelena Anžujska je u narodu ostala upamćena kao veliki dobrotvor i prva žena ktitor u Srbiji. Ova francuska princeza bila je udata za kralja Stefana Uroša I koji je vladao u periodu od 1243. do 1276. godine.

Princeza Jelena u Srbiju je došla oko 1250. godine, kada je mladi Uroš u čast njenog dolaska po čitavoj Ibarskoj dolini posadio stabla jorgovana – njenog omiljenog cveća, kako bi je podsećalo na rodnu Provansu. Ovo ljubavno zaveštanje zaljubljenog kralja preraslo je u tradicionalnu manifestaciju „Dani jorgovana“, koja se svake godine početkom maja održava u Kraljevu, u znak sećanja na ljubav i dobročinstvo princeze prema svom kralju i narodu koji je prihvatila kao svoj.

Tokom svog života, na mnogo načina je uticala na kulturu i arhitekturu Srbije, kao i politiku Nemanjića. Redovno je slala bogate darove Svetoj Gori, Jerusalimu i Vatikanu; davala priloge za siromašne; u svom domu sakupljala i obučavala siromašne devojke – postoji legenda da je upravo zahvaljujući njenoj školi Kosovo razvilo bogatu tradiciju izrade ručnih radova; zaslužna je za obnovu i izgradnju mnogih crkava i manastira.

Njena dobrotovornost je posebno uočljiva na primorju. U Baru je podigla franjevački manastir sa crkvom; u Kotoru manastir Sv. Franje; u Stonu je na mestu nekadašnje Bogorodičine crkve podigla manastir za pravoslavne monahe; a sa sinovima Dragutinom i Milutinom obnovila je crkvu Sv.  Srđa i Vakha na Bojani.

Nakon smrti muža Stefana Uroša I, vladala je teritorijom između Dubrovnika i Skadra, takođe i predeo oko Plava u Zeti i zamak Brnjaci u gornjem toku reke Ibar. Za vreme svoje vladavine, svesrdno se brinula o dobrobiti i blagostanju podanika, toliko da ju je narod  nazvao „kraljicom majkom“.

Kao njena zadužbina, ostao je manastir Gradac, građen po uzoru na Studenicu. Manastir je sagrađen u dolini Ibra, iznad reke Brvenice i pravljen je u srpskovizantijskom stilu, a sve u čast Presvete Bogorodice. Nakon smrti muža, zamonašila se u crkvi Sv. Nikole na Skadru koji je takođe osnovala, gde je i umrla 8. februara 1314. godine, a sahranjena unutar manastira Gradac. Legenda kaže kako se, tri godine nakon smrti, u snu javila jednom monahu i da su po otvaranju njenog groba otkrili celo očuvano telo, nakon čega se počela proslavljati kao svetiteljka i to svakog 30.10. po starom i 12.11. po novom kalendaru. Njeno prvo žitije, napisao je veliki srpski arhiepiskop Danilo II, kao „Žitije prve srpske kraljice koja je postala svetiteljka“.

 

Save


Podeli dalje

Ostavite komentar

Click here to post a comment

Facebook