Zanimljivosti

Da li smo zaraženi virusom tržnih centara?

Da li smo zaraženi virusom tržnih centara?
Podeli dalje

Nekako, naročito sad u zimsko vreme, ne možemo a da se ne upitamo da li smo zaraženi virusom tržnih centara? Jesmo li izlaske napolje zamenili višesatnim boravkom u zatvorenom prostoru?

Tržni centri nisu više mesto gde samo kupujemo odeću. Tržni centri su postali mesto gde odlazimo da prošetamo, da izblejimo sa društvom, da ručamo, pogledamo film, ili jednostavno da ne radimo ništa. Pročitajte da li smo se zarazili virusom tržnih centara, i da li su oni preuzeli svo naše slobodno vreme.

Nekada se znalo šta znači izaći napolje, ili izaći u grad. Šetalo se šetalištima, uz reku, u prijatnim večerima, ili divnim snežnim danima. Slobodno vreme se provodilo na različite načine, i mnogi su želeli da ga ispune određenim sadržajem.

Odlazak na žurke, bilo studentske, bilo obične vikend žurke bio je obavezan. Danas tržni centri zamenjuju celokupan sadržaj koji smo nekada tražili na raznim mestima. Tržni centri se predstavljaju kao mesta na kojima imate sve, i nema potrebe da idete bilo gde drugo. To je mini grad u vašem velikom gradu.

Konzumerizam je uzeo maha

Šoping molovi su postali popularni sa rastom kapitalizma u svetu. Kako je kapitalizam postajao sve rasprostranjeniji, tako se širio i konzumerizam, odnosno neracionalno kupovanje nepotrebnih stvari.

U tržnim centrima možemo naći nebrojane komade odeće, ali često iz njega izađemo praznih ruku, ili sa jednom do dve stvari. Zašto je to tako?

devojka između rafova sa garderobom

Reklame nas vuku da odlazimo u tržne centre jer se tamo nalaze najnoviji modeli naših omiljenih brendova. Mi nemamo dovoljno novca da kupimo više komada odeće koja bi se slagala u jedan stil. Zbog toga kupujemo jeftinu odeću, koja je nekvalitetna, i koja će izbledeti ili se pocepati nakon kraćeg nošenja.

Suština konzumerizma je da brendovi prave nekvalitetnu odeću, kako bi smo se što češće vraćali u tržne centre i kupovali novu. Da li će šoping molove zameniti onlajn kupovina, ostaje nam da vidimo u bliskoj budućnosti.

Tržni centri – mesto gde je sve skupo i “nekvalitetno”

Kada u tržni centar dođemo zbog odeće, zaslepe nas sve druge stvari – bioskopi, hrana, slatkiši, kafići, sladoledi i slično. I onda uhvatimo sebe kako se svakog vikenda pojavimo u tržnom centru kako bismo videli da li ima nešto novo od garderobe, da pogledamo film po mnogo većim cenama nego u običnim bioskopima, ili da ručamo u Meku – skupo i nekvalitetno.

Čini se da tržni centri nemaju mnogo pozitivnih karakteristika, ali ono što je zanimljivo je da su uvek puni, i da im se uvek vraćamo. Prošetajte nekim od tržnih centara u gotovo bilo koje doba dana i uvek ćete moći da vidite dosta posetilaca svih uzrasta.

Dokaz da tržni centri imaju ogromnu posećenost su novogodišnji praznici, i biranje savršene haljine za Novu godinu.

Šoping molovi su postali brend za sebe. Iako uglavnom nude skupu i nekvalitetnu uslugu, mi smo spremni da je prihvatimo, jer prisustvo u šoping molu daje određeni društveni status. Ukoliko ručate u tržnom centru, a ne kod kuće, podrazumevaće se da vi imate viši status u društvu. Iako je surova istina često da tokom čitave nedelje štedite, kako biste kupili obroke u restoranima u šoping molovima.

Ni Srbija nije odolela tržnim centrima

Svedoci smo toga da u je Beogradu izgradnja objekata u vidu tržnih centara u sve većem broju. Prošle godine ih je otvoreno čak tri, i svi su posećeni. Ono što je karakteristično za tržne centre je da bogato i lepo izgledaju, da se u njima osećate kao da pripadate nekom bogatom svetom, a to vam stvara osećaj zadovoljstva.

Ostaje nam da pokušamo bar malo da se odupremo odlasku u tržne centre, i zamenimo ga običnom šetnjom po gradu, blejanjem u Studentskom parku, ili gledanjem nekih starijih filmova u Kinoteci, na koje smo potpuno zaboravili.

Najprostije, radite ono što vam se radi, ali pokušajte to da radite napolju, a ne u visokim zidovima tržnih centara.

Autor: Renata


Podeli dalje
Tagovi

Ostavite komentar

Click here to post a comment

Facebook