Jeste li znali da kraće radno vreme za starije od 40 godina može doprineti boljoj produktivnosti i poslovnom uspehu, kako zaposlenih tako i poslodavaca?
Vremenom i s’ godinama, gubimo energiju polet i volju za radom. Iako nas vreme čini mirnijim, staloženijim i zrelijim, istovremeno nam smanjuje koncentraciju, odlučnost, želju za zalaganjem i ispunjenjem ciljeva. Godine su to i to je sasvim u redu i za očekivati. Naš um i naše telo nisu isti sa 20 i sa 40 godina i s’ tim u vezi, nedavno su u časopisu Melbourne Institute Worker Paper objavljeni rezultati istraživanja koji pokazuju da ljudi nakon 40 godina ne bi trebalo da rade 5 dana u nedelji.
O čemu se, tačno, radi?
Prema istraživanju, zaposleni koji su stariji od 40 godina ispoljavaju najviše stope učinka ako rade tri dana u nedelji, što je ujedno i preporučeni tok rada u jednoj nedelji za ovu populaciju. Naučnici iz Instituta primenjenih ekonomskih i društvenih istraživanja u Melburnu koji su sproveli istraživanje ispitali su radne navike i rezultate testova na mozgu na oko 3000 muškaraca i 3500 žena u Australiji. Svi ispitanici su imali 40 ili više godina.
Istraživanje je obuhvatalo finansijsku i moralnu dobrobit ljudi, tipove porodične strukture, kao i posao koji ispitanici rade. Nakon detaljne analize, utvrđeno je da 30-osatna radna nedelja doprinosi kognitivnoj funkciji u kasnijoj fazi, ali da radnici koji rade preko 30 sati nedeljno pokazuju jasan pad u svom učinku.
Kako je otkriveno, ljudi koji rade 55 sati (i više) nedeljno, manifestuju značajan kognitivni pad u odnosu na one koji ne rade toliko. Časopis The Independent je objavio mišljenje jednog od naučnika koji su radili istraživanje, profesora Colina McKenziea koji je rekao sledeće:
Mnoge zemlje će povećati starosnu granicu za odlazak u penziju (u Srbiji je to već nekoliko godina slučaj) tako što će odložiti dob u kojoj ljudi imaju pravo da počnu da primaju penziju. To znači da više ljudi nastavlja da radi u kasnijim fazama svog života.
Dodavši kako se rad može posmatrati i kao mač sa dve oštrice:
Stepen intelektualne stimulacije može zavisiti od radnog vremena. Rad može biti mač sa dve oštrice, je može stimulisati moždanu aktivnost ali istovremeno, duži radni sati mogu izazvati umor i stres – koji potencijalno oštećuju kognitivne funkcije. Ističemo da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje kognitivnog funkcionisanja kod sredovečnih i ljudi u starijem dobu, što znači da rad na pola radnog vremena kod njih može biti efikasan u održavanju upravo tih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak istraživanja jeste da se prekomernim radom za osobe starije od 40 godina smatra rad duži od tri dana nedeljno, zbog čega naučnici predlažu vladama da preispitaju starosnu dob za odlazak u penziju. Rad u punom radnom vremenu u kasnijem dobu može biti štetan za zaposlene, ali štetan i za poslodavce jer opada produktivnost i smanjuju se radni učinci. Što ne znači da starije od 40 ne treba zapošljavati, već radno vreme prilagoditi za bolju efikasnost i rezultate.
Ostavite komentar