Kako se izboriti sa anksioznošću zbog korona virusa I šta je to što možemo uraditi da smanjimo nivo stresa kojim smo izloženi?
Ako niste sigurni kako da se nosite sa naletom vesti, panike i straha od koronavirusa – znajte da niste sami. Police koje su nekada bile ispunjene bocama za dezinfekciju ruku su prazne, maske za lice nedostaju i za medicinske radnike, a kamoli građanstvo, vesti o broju obolelih i preminulih teško da se mogu preskočiti. Da li da paničimo ili ne?
U vreme kada vam svaki drugi naslov govori da se ponašate drugačije, kad sa svih strana primamo oprečne poruke, smernice i savete, kad se susrećemo sa mitovima o koroni, nije ni čudo što se pitamo kako se izboriti sa anksioznošću zbog korona virusa.
Briga, nesigurnost, strepnja i slična stanja vrlo su uobičajena osećanja u stresnim vremenima i situacijama. Strah od korona virusa je opravdan i realan, što ne znači da mu se treba prepustiti i dozvoliti da nas obuzme toliko da ne možemo da funkcionišemo. U to ime, delimo nekoliko saveta koji mogu pomoći da se izborimo sa stresom i anksioznošću usled pandemije korona virusa.

Informišite se samo putem kredibilnih izvora informacija
Batalite dnevnu štampu, senzacionalističke portale, pa i konferencije za medije, ako možete. Briga o mentalnom zdravlju treba da vam je na prvom mestu, zato svoju pažnju i želju za informisanošću potražite na relevantnim izvorima:
- SZO
- UNICEF
- COVID19.rs (u slučaju da vam trebaju lokalne informacije)
Vodite računa da ne podležete uticajima dnevne štampe i bombastičnim naslovima sa kojima nas “gađaju” sa svojih portala. Izbegavajte bilo šta što vam može izazvati ili pojačati anksioznost i ograničite se na dozu dnevnih vesti koje o ovoj situaciji možete da primate.
Zapamtite šta možete kontrolisati
Mnogo toga zavisi od nas samih i od spremnosti da budemo odgovorni i ponašamo se u skladu sa preporukama i smernicama SZO-a i ostalih relevantnih institucija. Koje su to stvari nad kojima imamo kontrolu? Neizlazak napolje – sem u slučaju krajnje nužde, redovna pojačana higijena, čišćenje i održavanje doma, redovno provetravanje. I, naravno, imajte strpljenja, sve ovo mora jednom proći – svakako brže ako se svi budemo ponašali odgovorno i ostali kod kuće. Šta ako dobijete napad panike? Postoji nekoliko načina da se usresredite i sami umirite, kao i da vežbate tehniku disanja koja umiruje, a takođe pomaže i da lakše zaspite.
Ograničite vreme koje provodite na telefonu
Postavljanje granica je uvek dobro, naročito u vreme pandemije korona virusom. Izolovani u svojim domovima, svako od nas se drugačije nosi sa novonastalom situacijom, međutim ono što nam je svima zajedničko jeste pojačana upoteba telefona. Svi smo online, pretražujemo, vreme provodimo na društvenim mrežama, primamo i upijamo na desetine informacija. O notifikacijama i viber porukama da ne govorimo. i znajte, sasvim je u redu notifikacije isključiti, grupe mutirati (osim ako nisu školske), ograničiti vreme korišćenja telefona. Ako ne možete da izdržite da ne proverite mreže ili portale ili svako malo posežete za telefonom – izbrišite aplikacije koje vam izazivaju pažnju, pokušajte da jedan dan ne prilazite telefonu, osim za neophodne pozive i poruke. Postoji čak i naučna studija koja je utvrdila da 24 sata bez notifikacija i proveravanja telefona pomaže u snižavanju nivoa stresa. Probajte.

Postavite granice u komunikaciji
Verujemo da vam je svima već postalo neprijatno koliko često u svakodnevnoj komunikaciji jedni drugima govorimo “Čuvaj se”, “Ostani zdrav/a” i slično. Da, jeste u pitanju znak empatije, međutim, ume da nas poremeti i izazove neprijatnost pa i anksioznost. Razgovor na temu korona virusa takođe. Prosto, svima nam je prag otpornosti na količinu vesti drugačiji i sasvim je u redu drugoj strani reći kad se osetite preopterećeno time. Postavite jasne granice i ne ustežite se od toga da jasno stavite do znanja šta vam smeta. Zarad svog i njihovog mira. Svako malo pomaže da teskobu i anskioznost svedemo na neku podnošljivu meru.
Ne gubite nadu
Naročito u ovakvim trenucima, gubljenje nade je luksuz koji sebi ne smemo dozvoliti. Postoje načini da promenite svoj način razmišljanja kako bi anksioznost bila manje invazivna i intezivna. Jedan od načina je da pronađete makar po jednu dobru stvar u svakom danu, ma kako mala bila. Budite zahvalni na svemu što vam izmami osmeh, otkloni negativne misli i osećanja, učini da se – makar na trenutak – osetite bolje. Svako malo znači pauzu od trenutne svakodnevnice i pomaže da nivo stresa bude manji.
I za sam kraj – znajte da u ovome niste sami. Ako nas je pandemija korona virusom nečemu naučila – to je da smo #ZajednoRazdvojeni i da brigom o sebi pomažemo onima koje volimo, ali i svom okruženju i čitavoj planeti.
Budite dobro, budite pametni, ostanite kod kuće i izguraćemo i ovu prepreku. Zajedno.
Kao neko ko ima problem sa anksioznošću najbolje je da samo iskulirate… jer realno ne možete ništa povodom ove situacije, izolujte se da imate što manje kontakata i to je… čekate da prođe. Što manje informacija to bolje, panika je nepotrebna i beskorisna.