Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije, gojaznost dece u Evropi je u sve većem porastu, uprkos naporima da se ona obuzda.
Kako istraživanja pokazuju, jedan od troje adolescenata se i dalje smatra gojaznim u Evropi, a stope su najveće u južnoevropskim i mediteranskim zemljama. Ono što je od posebnog značaja jeste da je epidemija gojaznosti u porastu u zemljama istočne Evrope, gde su – istorijski – stope gojaznosti kod dece bile niže.
Ono što dodatno uznemiruje jeste podatak da većina adolescenata za koje se smatra da su gojazni neće uspeti da se sa time izbore u odraslom dobu; otprilike, četiri od pet adolescenata će nastaviti da imaju problem sa težinom u kasnijim godinama.
Deca i tinejdžeri širom Evrope jedu i piju previše šećera, dok vrlo malo jedu voća i povrća. Pored toga, previše vremena provode sedeći – ispred TV ekrana ili za računarom, što dodatno pogoršava situaciju.
Gojaznost dece predstavlja ozbiljan globalni zdravstveni problem i smatra se jednim od najozbiljnijih zdravstvenih izazova 21. veka. Gojazna deca su pod većim rizikom od dobijanja dijabetesa tipa 2, astme, problema sa spavanjem, mišino-skeletnih problema i budućih kardiovaskularnih bolesti; a realno je povećan rizik od odsustvovanja iz škole, psiholoških problema i društvene izolacije.
Izveštaj takođe ističe da postoje uporne nejednakosti u gojaznosti kod mladih, tačnije, mlađi adolescenti, dečaci i oni koji žive u siromašnim porodiama imaju veće predispozicije da budu gojazna.
Ostavite komentar