Некатегоризовано

Žene u fotografiji

Žene u fotografiji
Podeli dalje

Iako su žene u fotografiji prisutne od samog njenog nastanka, u početku su se pojavljivale samo kao motiv, a vrlo brzo i kao desna ruka fotografa. Pomažući svojim muževima u tadašnjim fotolaboratorijama ukrale su tračak svetlosti fotografskog zanata. Tako su se i u Beogradu na prelazu iz 19. u 20. vek mogli videti portreti poznatih Beograđana čiji su autori bile žene. Kako su iza njih stajali muževi kao vlasnici fotografskih ateljea, zapisi o njihovom delovanju gotovo da nisu sačuvani. Bile su to Ana Feldman, slikarka Nadežda Petrović, Ana Magdalenić, Katarina Čortomić, Mara Rosandić.

 

Tekst: Duška Stefanović

Iako su žene u fotografiji prisutne od samog njenog nastanka, u početku su se pojavljivale samo kao motiv, a vrlo brzo i kao desna ruka fotografa. Pomažući svojim muževima u tadašnjim fotolaboratorijama ukrale su tračak svetlosti fotografskog zanata. Tako su se i u Beogradu na prelazu iz 19. u 20. vek mogli videti portreti poznatih Beograđana čiji su autori bile žene. Kako su iza njih stajali muževi kao vlasnici fotografskih ateljea, zapisi o njihovom delovanju gotovo da nisu sačuvani. Bile su to Ana Feldman, slikarka Nadežda Petrović, Ana Magdalenić, Katarina Čortomić, Mara Rosandić.

Delovale su pritajeno i sanjale o prvoj instituciji posvećenoj fotografiji. Fotoklubovi su nastali tek krajem prve polovine 20. veka i u početku su bili muška uporišta. Međutim, druga polovina 20. veka donela je sve veće interesovanje žena za fotografske tehnike. Još uvek su bojažljivo radile u muževljevim fotolaboratorijama pojavljujući se na izložbama sa sladunjavim literarnim motivima tipičnim za žene – zalasci sunca, deca, cveće… Dok je svet već prihvatio sve veće učešće umetnica na svetskim izložbama, Balkan je ipak radije žene gledao kao predmet zadovoljavanja libidalnih fantazija.


Proboj žena

Oprema korišćena tokom 20. veka bila je masivna i zahtevala je fizičku snagu, pa je ženama bilo teško da samostalno deluju. Zato je tehnološki napredak omogućio ženama da budu ravnopravne učesnice u delovanju muškog sveta. Vremenom su se na tržištu pojavile manje kamere sa izmenjivom optikom što im je omogućilo da i same hrabro stanu rame uz rame uz svoje kolege. Tako se i u Srbiji pojavio novi talas žena koje su i amaterski i profesionalno zakoračile u fotografiju baveći se potpuno novim temama. Snimaju portrete, aktove, putopise, arhitekturu i, interesantno, gotovo nikada pejzaže. Odvajaju se od uobičajene lirske tematike formulišući je novim uobličavanjima, insistirajući na estetskom doživljaju koji likovno zavređuje pažnju. Tako dobijamo autorke koje su ostavile pečat u srpskoj umetničkoj fotografiji. Prva među njima je bila Erika Malek koja je svojim radovima izloženim na izložbi „Žene snimaju“ (1974.) koju je organizovao magazin Bazar, dobila prolaz među profesionalce. Tadašnji urednik fotografije lista Novosti, Branko Bosnić, zapazio je Erikine radove i pozvao je da radi u njegovoj redakciji.

– Fotografija mi je ulepšala život, kaže Erika, i objašnjava da je bilo teško raditi kao fotoreporter, ali i lepo. Sama je razvijala svoje fotografije, jer laboranti nisu hteli za nju to da rade zato što je žena. Ljubomore je bilo svuda. Kao mlada i lepa mnogi su smatrali da je povlašćena i morala je stalno da se dokazuje. Radila je deset puta više od svojih kolega.

– Bila je to velika borba, ali vredelo je, izjavila je Erika sa žaljenjem što je kao samohrana majka morala da napusti ovu profesiju. U Borbi je provela 12 godina, honorarno je radila za Bazar i Politiku Ekspres, ali se paralelno bavila i umetničkom fotografijom i izlagala na brojnim izložbama. Uzori su joj bili Branibor Debeljković i Danilo Cvetanović.

– Žene su osetljivije i suptilnije od muškaraca i zato bolje opažaju. To je dar prirode i uz malo spretnosti da se uhvati pravi kadar eto odlične fotografije. Muškarci nikada ne mogu imati takav senzibilitet i zato samo hrabro, savetuje Erika.

Erika se izdvojila od drugih autorki svojim interesovanjem za slikarstvo u kome se nije ostvarila, ali je zato svoju ljubav našla u fotografiji. Pored Erike, tu su i Ana Lazukić, Slavka Kojić, Vera Brkić, Zorica Pavić i Božana Mariček, koja je svoje radove počela da izlaže tek krajem 90-ih godina.


Podeli dalje

Ostavite komentar

Click here to post a comment

Facebook