Ko još nije čuo za onu pesmu “Ide Mileee Lajkovačkom prugom…”, ali koliko vas zaista i zna nešto o pomenutoj pruzi i samom Lajkovcu? Dobrodošli u novo poglavlje Portala OrganVlasti – neiskorišćeni potencijali Srbije!
Na prvom mestu, ova varošica je nastala zahvaljujući Beograd-Bar i železničkoj stanici koja je baš tu podignuta, a kasnije postala jedna od važnijih u okrugu i čitavoj Srbiji. Ovuda je daleke 1908. godine prošao i prvi voz – “Ćira” i time, vrlo brzo, od Lajkovca napravio strateški važnu raskrsnicu – mesto gde su se spajali Čačak, Užice, Valjevo, Aranđelovac, Višegrad, Sarajevo i Beograd. Svakako bitan istorijski podatak, koji je potpuno neiskorišćen u promociji ovog malog mesta.
Dalje, sama pozicija i okolina Lajkovca, čini ga pogodnim za zdravstveno – banjski turizam. Smešten na nadmorskoj visini od 122 metra, ušuškan u ravničarsko – brežuljkastom kraju, pravi je raj za oporavak obolelih od respiratornih oboljenja. Još uz podatak da se u blizini nalaze i poznata banja Divčibare (45km) na planini Maljen, kao i Rajac (30km) tik ispod Suvobora, Lajkovac bi, uz neka ulaganja, mogao postati vrlo posećeno i priznato turističko mesto, tokom čitave godine.
Selo Bogovađa, mesto u kojem sam i sama svojevremeno, u VI razredu boravila – u vidu rekreativne nastave sa školom, poseduje više mesta za ugodan boravak – moderno opremljen motel, kao i dečije letovalište Crvenog Krsta. Ono po čemu je selo najpoznatije, jeste manastir Bogovađa sa crkvom sv. Georgiju, poznato i po tome što je u njemu bilo sedište prve srpske Vlade davne 1805. godine. Pored toga, u manastiru se čuvaju vredni ikonostasi, jevanđelje štampano u Moskvi iz 1730. godine, dve velike ikone Hrista i Bogorodice, izrađene 1801. godine, Dabin jevanđelje i zapis u kojem stoji kako je Hadži Ruvim sa svojim bratom, jeromonahom Mandarijem podigao crkvu u čast sv. Georgija i drugo. U ovom manastiru Hadži Ruvim Nešković osnovao je prvu umetničku školu rezbarstva, slikarstva i drugih umetnosti. Po legendi, manastir je izrgrađen na mestu gde je umro slepi Grgur Branković i veruje se da pomaže u lečenju kod očnih bolesti. Takođe, u blizini se nalazi i izvor za koji se priča da je lekovit i uspešno leči bolesti očiju, pa i slepilo. Bogovađa je po njemu i dobila ime, jer po predanju, jedan slepac je – Bogom vođen, došao na izvor, umio se i progledao. Danas se taj izvor zove Hadži – Ruvimova česma, jer ga je upravo on ozidao, sproveo vodu kroz cevi i napravio česmu.
Od ostalih spomenika kulture, treba izdvojiti i Markovu crkvu kao i crkvu sv. Nikole, crkvu spomen kosturnicu – u čast i pomen izginulim ratnicima Kolubarske bitke. Kada su u pitanju mesne manifestacije, tu su tradicionalni Dani Lajkovca, koj s e održavaju svake godine krajem jula i početokom avgusta a povodom Ognjene Marije – gradske slave; međunarodna smotra folklora Kolubarski vez, koji se organizuje u oktobru svake godine; Hadži – Ruvimov tradicionalni likovni festival i likovna kolonija u septembru, kao i festival poezije u oktobru mesecu.
Kao spoj kulturno-istorijskih nasleđa i modernih tekovina, Lajkovac ima veliki potencijal, ponajviše zbog svog imena. Mesto bi moglo da doživi preporod, ako bi na pametan način iskoristilo Facebook like i svoj naziv. Primerice, novi grb mesta mogao bi biti upravo taj podignuti palac; celo mesto bi se moglo opskrbiti sa besplatnim wi-fi internetom i tako postati internet oaza; kafići i restorani bi se mogli presvući u Facebook plavu boju; na internetu odavno kruži pošalica kako je Lajkovac glavni grad Facebook-a – pa zašto to onda ne iskoristiti u promociju čitavog mesta i svega što ono ima da pruži? Uz pomoć društvenih mreža i samog interneta, danas je to umnogome lakše, brže i prodornije.
Mesto sa ogromnim kulturno-istorijskim potencijalom, sa nepreglednim izvorima za promociju i posete turista tokom čitave godine; ulaganje u promociju naselja može dovesti do toga da čitava varoš oživi, otvarajući put ka novim radnim mestima i time, put ka boljem životu meštana. Sve što treba je da odgovorni imaju volju i želju ka boljem sutra, kao i da angažuju profesionalce koji će im to omogućiti.
Ovo je jedan odličan tekst,sa jako dobrim predlozima,pitam se da li ga je ko od nadležnih pročitao!