Marija Živanović Smith je žena koja se nalazi na visokoj poziciji u IT industriji kod nas, ali isto tako, u samom vrhu jedne svetske IT kompanije. Ove srede, predstavljamo vam intervju sa ženom koja je potpredsednica korporativnog marketinga, komunikacija i javnih poslova, kao i šef osoblja predsedavajućeg i direktora kompanije NCR, Billa Nuta.
- Za početak, recite nam nešto o svom liderskom stilu i filozofiji.
Uvek sam spremna za izazove i uživam da vodim timove ka ostvarenju izvanrednih dostignuća. Ako neko kaže da nešto ne može da se uradi, to kod mene probudi interesovanje. Verujem u edukaciju, motivaciju, inspiraciju i pokretanje delovanja. Smatram da u rad treba da unesete svu svoju strast i sve ono što jeste. Takođe verujem u liderstvo po sopstvenom primeru. Lideri koji učestvuju i zasuku rukave pretvaraju poslovne ciljeve u stvarnost. Oni ostalim ljudima pružaju izvanredne mogućnosti.
Što se tiče tima koji vodim, verujem u tri stvari: podučavanje, raspodelu odgovornosti i merenje rezultata. Veliki sam zagovornik ovog poslednjeg. Mi smo globalna kompanija koja se brzo razvija. Moj tim se prostire na tri kontinenta. Moram da odredim očekivanja i obezbedim ljudima neophodne alate. Ali isto tako moram da im dam i slobodu da rade svoj posao i odgovornost da ostvare rezultate.
- Žene na polju tehnologije su definitivno u manjini. Kako ste se odlučili za karijeru u toj oblasti?
Privlače me teme koje imaju svrsishodan društveni uticaj. Posle fakulteta, išla sam na različite razgovore za posao da bih istražila mogućnosti za zaposlenje. Uvidela sam da je tehnološki sektor u suštini ključni element društvenih i ekonomskih promena i da bi mogao da bude savršeno mesto za mene. Tehnologija je globalna, ona pokreće veću produktivnost i unapređuje ljudsko društvo. Brzo se razvija, uvek se nešto uči i usvaja, inovativna je i nikada nije dosadno!
- Koje su najveće prepreke za žene koje pristupaju i ostaju u ovom sektoru? Kako možemo da ih prevaziđemo?
Mnoge žene nisu razmatrale tehnološki sektor kada su birale karijeru zbog malog broja žena koje bi mogle da im posluže kao primer. Jednostavno to nisu uzimale u obzir kao mogućnost. Osim toga, morali ste da naučite sve o komponentama hardvera, matičnim pločama, čipovima, softverima, ruterima i mrežama da biste radili u IT sektoru. Danas, međutim, tehnološke kompanije svakodnevno oblikuju iskustvo korisnika za sve nas. Vizija, kreativnost, emotivna povezanost i tehnološko iskustvo će imati daleko veći značaj u izradi tehnoloških rešenja u narednih 20 godina. Verujem da je to oblast gde žene mogu i hoće da daju veliki doprinos.
[Tweet „Danas su jedine prepreke one kojima dozvoljavamo da nas zaustave ili uspore. „]
Na kraju krajeva, postoje neke osnovne stvari koje treba da razumete – svoje klijente i vrednost koju im nudite. Ako vodite računa o tome, možete uspeti u tehnološkom sektoru, bilo da ste muškarac ili žena. Radila sam sa nekim od najhrabrijih i najpametnijih žena, od dizajnera proizvoda, preko inženjera softvera, administrativnih, tehnoloških i informatičkih direktora, do predsednika – a mnoge od njih rade u tehnološkom sektoru.
- Na osnovu sopstvenog iskustva, da li možete da kažete da je vremenom došlo do određenog pomaka u tom smislu?
Mislim da se žene danas više podstiču da uđu u tehnološki sektor nego ranije. Svakog dana gledam svoje dve ćerke kako se usavršavaju u ovoj oblasti na način na koji moja genercija nikada nije. Zato mislim da u izvesnom smislu žene danas drugačije posmatraju tehnološki sektor nego pre 20 godina. Mislim da su ohrabrene pristupom i mehanizmima angažovanja koje tehnologija nudi u cilju pokretanja promena. Ima sve više žena koje otvaraju tehnološke kompanije.
- Da li imate neki savet za nekoga ko počinje karijeru na vašem polju?
Mlade ljude ne treba da obeshrabruje stav da ne znaju dovoljno ili da nisu dovoljno tehnološki obrazovani. Viđala sam ljude sa ograničenim tehnološkim iskustvom koji su bolji od onih sa bogatim iskustvom. Činjenica da neko nema iskustva u tome šta može ili ne može da se uradi ponekad predstavlja prednost.
Ako volite okruženje koje se brzo razvija, koje je uzbudljivo, avanturističko, inovativno, konkuretno, koje se brzo menja i širi po celom svetu, koje je globalno, fokusirano na učinak – pridružite nam se! Moj stav je da raznolikost naglašava kreativnost i inovacije… u tome je budućnost.
- Šta vidite kod organizacija sa društvenom misijom? Možete li nam reći nešto više o društvenoj misiji kompanije NCR?
Dokazano je da organizacije koje sprovode aktivnosti u oblasti društveno odgovornog poslovanja i volonterske programe imaju angažovanije zaposlene, što dovodi do povećanja ukupnog krajnjeg prihoda, tako da tu postoji direktna veza. Vraćanje zajednicama koje opslužujemo je od suštinskog značaja za našu kulturu i za nas kao globalnu kompaniju je važno da budemo društveno angažovani u zemljama u kojima živimo i radimo. Globalna mreža NCR ambasadora, zaposlenih širom sveta koji podržavaju naše temelje angažovanja u zajednici, organizovala je preko 1.250 donatorskih akcija u 39 zemalja tokom protekle četiri godine u koje su zaposleni uložili više od 120.000 sati volonterskog rada. Oni čine svaki dan lakšim za sve u zajednici, ne samo za naše klijente.
- Po vašem mišljenju, šta je sledeće što možemo da očekujemo od saradnje između tehnološkog i bankarskog sektora?
Smatram da tehnologija može da ponudi prednosti modernog finansijskog sistema onima koji malo ili nimalo ne koriste bankarske usluge. Daću vam par primera. Sada postoje tehnologije bankomata koje vam omogućuju da uživo razgovarate sa šalterskim službenikom 24 sata dnevno preko video ekrana. Banke sada mogu da imaju filijale u siromašnim i ruralnim oblastima gde nije bilo ekonomski isplativo ili održivo da ih imaju ranije. Osim toga, klijenti imaju mnogo veću slobodu što se tiče vremena kada obavljaju bankarske poslove – neko ko radi više poslova sada može da razgovara uživo sa šalterskim službenikom i u 2 ujutro isto kao u 2 popodne. U nekim delovima sveta ljudi moraju da pešače kilometrima da bi došli do banke, zato zamislite mogućnosti koje mogu da se otvore dovođenjem usluga do njih na pristupačan način.
Drugi primer je klaud usluga za mikro biznise: finansijska inkluzija se ne odnosi samo na pojedince. Ona takođe podrazumeva obezbeđivanje alata malim i mikro biznisima koji su im potrebni da bi bili konkurentni, a to je nešto na šta se ne obraća dovoljno pažnje. Klaud usluga otvara nova vrata malim i srednjim preduzećima, koja sada mogu da primaju porudžbine, upravljaju zalihama, primaju plaćanja i predviđaju potražnju na mobilnom uređaju po pristupačnoj ceni. Ovo je velika konkurentska prednost koja ih stavlja u jednak položaj sa velikim kompanijama – mali biznis može da ima isti pristup velikim podacima i analitici kao i neka korporacija vredna milijarde dolara.
Ostavite komentar